fix
Logo
fix
Nalazite se na Istorija- Najnoviji
Za dodavanje novih poruka na ovu stranicu kliknite ovdje
plemena -103785 - 13.09.2019 : Katarina Simić Beograd - best (0)

Prezime Milovanović


Poslednje što znam je da smo poreklom iz Crne Trave. Od oca Gradimira Milovanovića i majke Ruse koja je rodila 7-oro dece: Stanuku, Stanu, Slavicu, Nišketa, Stojana, Rajku, Slavka. Stanika radja kćerku jedinicu Oliveru koja takođe radja ćerku Tatjanu, takodje jedinicu koja sa svojih 18 godina radja kćer Katarinu i sina Miloša. Interesuje me poreklo tj. mesto odakle su dalji potomci ili ako imate još neke informacije pored ovih. Unapred zahvalna.
milosevici -103765 - 08.09.2019 : Nomad Srbija - best (0)

Stari Brod: Spomen-muzej i pomen za više od 6.000 Srba ubijenih 1942.


Stradanje 6.150 Srba Sarajevsko-romanijske regije i Podrinja, marta 42. na obalama Drine, dvostruki je zločin, jer je njihova sudbina decenijama prećutkivana. Najzaslužnijima za čuvanje sjećanja na žrtve Starog Broda i Miloševića ¿ svešteniku Draganu Vukotiću, ktitorima muzeja Spasoju Albijaniću, Miodragu Davidoviću i arhitekti Novici Motiki, predsjednica Republike Željka Cvijanović dodijelila je Medalju zasluga za narod. Krvavi dan, 22. mart 1942, pravoslavni praznik Mladenci. Zbjegovi srpskog naroda i nejači na obalama nepremostive Drine, u raljama mržnje i monstruoznog ustaškog zločina. Samo se vladika Nikolaj Velimirović usudio da ih oplače, ali je i poema "Đerdan od merdžana" bio zabranjeni krik.

Do prije 12 godina, kada je počela gradnja spomen ¿ kompleksa u Starom Brodu, tek je poneko načuo jezivu priču o starodrinskom stratištu... Mitropolit dabrobosanski Hrizostom istakao je da se stradanju srpskog naroda na rijecu Drini u Starom Brodu ćutalo 77 godina i da će ove godine biti pokrenuta proceduru kanonizacije da bi bili proglašeni svetim mučenicima.
  • O njima se nije smjelo javno govoriti. Danas smo sabrani u ime nevinih naših stradalnika i velikomučenika, ovdje pored nas, u dubinama ove hladne Drine leži groblje nevinih. Leže naši preci ¿ rekao je mitropolit. Drina žubori, al ne govori, jer kada bi progovorila dušama 6.150 starobrodskih novomučenika jezivo bi bilo slušati o krvavim ranama, zastidio bi se ljudski rod monstruoznosti ustaških dželata. Bježeći od kame i mučenja, više od tri stotine djevojaka izabralo je hladne talase Drine da u neizbježnu smrt ne bi otišle obeščašćene¿ Prota Dragan Vukotić, začetnik ideje o izgradnji spomen kompleksa "Stari Brod", kaže da mu nije jasno što se ćutalo ali navodi da mu je i drago što se tako dugo čekalo na ovaj muzej, jer da su nekadašnje vlasti to obilježile vjerovatno bi to bila spomen-ploča sa petokrakom, na kojoj bi bilo napisano da su to žrtve fašističkog, a ne ustaškog zločina.
  • Dosta smo učili o lažnim istinama, lažnoj istoriji, lažnim herojima. Evo danas, stojimo pred našim herojima, to su ove skulputre ¿ istakao je sveštenik Vukotić. Spasoje Albijanić, koji je finansirao izgradnju Spomen-muzeja starobrodskim žrtvama, rekao je danas u Starom Brodu da ovaj spomenik vaskrsava više od 6.000 srpskih žrtava da se ne bi zaboravile.
  • Pred vama se nalazi Spomen-muzej stradalima u Starom Brodu i Miloševićima. Ovaj spomenik nosi simboliku stradanja djece i njihovih porodica ¿ rekao je Albijanić u obraćanju, te objasnio o kakvom velikom stradanju svjedoče skulputre koje su postavljene u rijeku Drinu i u muzeju. Albijanić je istakao da su potresna kazivanja preživjelih, te naveo primjer Sima Radovića kome su stradale četiri kćerke, koje su skočile u rijeku Drinu. Operacija "trio" pod komandom ustaše Jure Francetića, a uz učešće i njemačkih i italijanskih fašista, ostavljala je zgarišta, pustoš i smrt sarajevsko ¿ romanijskim predjelima, Podrinjem. Više od šest hiljada pomorenih u Starom Brodu samo je kraj krvavog pira započetog u februaru 1942.
  • Najveći i najmasovniji pokolj nad Srbima ustaše su počinile na pravoslavni praznik Mladence, 22. marta 1942. godine, u Starom Brodu ¿ podsjetio je premijer Srpske Radovan Višković i obraćanju na današnjem obilježavanju.
  • Nebrojeni su primjeri djevojaka i žena sa djecom koje su, ne želeći da završe u rukama ustaša, skakale sa stijena u Drinu. Hroničari su zabilježili da se u jednom danu samožrtvovalo 326 djevojaka, zajednički skočivši u Drinu. Ovakav primjer samožrtvovanja rijetko je zabilježen u istoriji ¿ naglasio je Višković. Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je ovo mjesto, gdje su ustaše ubile više od 6.000 Srba, duplo mjesto stradanja, jer ga je krio komunistički režim. Dodik je rekao da je Tito u to vrijeme bio u Foči i da nije htio da pomogne srpskom zbjegu da strada od ustaša. On je istakao da se u Starom Brodu dogodio stravičan pir, stravičan po tome što je bilo zabranjeno da se o njemu govori.
  • Ubijanje Srba bila je zvanična politika NDH. Srbi koji su došli ovdje, očigledno im je bilo namijenjeno da budu pobijeni ¿ rekao je Dodik. On je dodao da nije Republike Srpske danas ne bi bilo ni ovoga u Starom Brodu, te istakao kako je opravdana bila borba za Srpsku i da nas Drina ne smije dijeliti.

    Kad god je Drina dijelila Srbe, tekla je krvava, podsjetili su zvaničnici Srpske. Srpska je i danas na udaru, jer je na putu vijekovnih težnji da na ovoj, našoj, zapadnoj obali Srba i ne bude. Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila da ovo mjesto zaslužuje pažnju i da je obaveza da svako mjesto srpskog stradanja bude obilježeno na adekvatan način da se tako nešto ne bi ponovilo.
  • Mnogi odgovori leže u rijeci Drini ¿ rekla je Cvijanovićeva i zahvalila donatorima Miodragu Davidoviću, Spasoju Albijaniću, arhitekti Novici Motiki i protojereju svešteniku Draganu Vukotiću, koje je danas i odlikovala Medaljom zasluga za narod. Cvijanovićeva je dodala da nema planiranja bućnosti i življenja sadašnjosti ako nismo svjesni prošlosti i svih izazova koje je ta prošlost donosila. Čekali su osam decenija na dostojan pomen starobrodski mučenici, dočekaće i kanonizaciju u SPC. Nisu bezimeni niti zaboravljeni. Vlada Srpske preuzeće brigu da vrata spomen ¿ muzeja budu otvorena svakom putniku namjerniku, koji želi da se pokloni sjenima stradalnika. Podvižnike vaskrsavanja istine o strašnom starobrodskom stradanju Srba, sveštenika Dragana Vukotića, ktitore muzeja Spasoja Albijanića i Miodraga Davidovića i arhitektu Novicu Motiku više od zaslužene medalje zasluga za narod radovaće ako Stari Brod bude mjesto hodočašća i srpske sabornosti.
  • savo_derikonja -103751 - 01.09.2019 : Oklop Visegrad - best (0)

    Ulica Save Derikonje


    Da li na Sarajevsko-romanijskom području ima ulica Save Derikonje, i da li se može napraviti peticija da Savo Derikonja zasluženo dobije ulicu? Jedino zahvaljujuci Savi Derikonji, Srbi su na području Romanije prezivjeli Drugi svjetski rat.
    plemena -103704 - 11.08.2019 : Jovan Stevanovic Malo Orasje - best (0)

    Poreklo prezimena Stevanović


    Zanima me poreklo prezimena Stevanović. Krsna slava nam je Sveta Petka.
    plemena -103666 - 19.07.2019 : Nemanja Radojević Čačak - best (0)

    Poreklo prezimena Radojević


    Interesuje me jel neko zna za poreklo Radojevića. Deda mi je Dragovan i Pranjna, Gornji Milanovac, i imao je 3 sina i ćerku iz jednog i još jednu ćerku iz drugog braka. Krsna slava Stevandan, 09. 01.
    plemena -103659 - 16.07.2019 : Dejan Drenjanin Obrenovac - best (0)

    Poreklo prezimena Drenjanin


    Poštovani,

    molim vas da mi pomognete oko pronalaženja svog porekla. Naime, prezivam se Drenjanin, krsna slava nam je sv. Jovan Krstitelj, 20. januar. Iz razgovora sa starima u porodici dolazim do podatka da je za vreme turske okupacije, ŠTRAPAN MARKOVIĆ sa tri sina naselio se u Malu Moštanicu pokraj Obrenovca. Bio je hajduk, nije govorio prezime, pa su ga meštani zvali Drenjanin, verovatno, zbog Drena, mesta odakle je pobegao jer je ubio viđenijeg Turčina. I tako smo mi postali Drenjanin.

    Ovde je velika familija, a prezime nije autentično za podneblje, imena su me bunila, Momir ime moga oca je crnogorsko, odlaskom u vojsku, pre Leposavića postoji naselje Dren, a u Leposavišu, kafana "Mala Moštanica". Markovica ima u Drenu, a taj deo je iz Andrijevice, Vasojevića, naseljen.

    Molim Vas pomozite mi da pronađem korene, jer po slavama, Markoviće I Drenjanine vezuje prošlost. Voleo bih da znam, kako zbog sebe tako I zbog našeg potomstva. Unapred hvala!

    Dejan
    1sr -103653 - 15.07.2019 : Zeljko Tomic Sokolac - best (1)

    Milunka Saviš - heroina Velikog rata


    poturice -103643 - 12.07.2019 : R.Radenko Tamo Daleko - best (0)

    Poturice


    Teško jorganu koji pokriva dvije vjere! Jedna mora kad-tad da se smrzne, i tad bi ti htio da se vratiš svojoj originalnoj vjeri ali te niko neće jer si godinama bio pod tim jorganom.
    plemena -103570 - 01.07.2019 : Oklop Visegrad - best (1)

    O poreklu prezimena u Mitropoliji dabrobosanskoj


    Postovanje! Evo interesantne knjige o poreklu prezimena u mitropoliji Dabrobosanskoj. Knjigu možete otvoriti ako kliknete ovdje.
    plemena -103565 - 01.07.2019 : Branko Ivanovic Donja josanica - best (0)

    Poreklo porodice Ivanović


    Interesuje me poreklo porodice Ivanović iz topličke Donje Jošanice. Moj predak Jeftimije Ivanović se doselio iz okoline Bijelog Polja. Njegov sin Svetislav, moj pradeda je rođen u Donjoj Jošanici 1886. godine. Slavimo Đurđevdan i Đurđic. Nisam siguran da slava nije menjana. Molim za pomoć!
    srbi_6do14_vek -103455 - 13.06.2019 : Oklop Visegrad - best (1)

    Srbsko oružje


    Gnušam se i prostih ljudi i političara kada govore da evroatlantske integracije nemaju alternativu. Zar da oni koji su nas u jednom vijeku tri puta napadali i ubijali, treba ponovo bez grama olova i baruta da nam budu gospodari? A njihovi preci dolazili nasim djedovima da budu najamnici ili radnici u rudnicima ili vojnici, kao što je bila garda Cara Dušana.

    Čak se i naše oružje smatralo najboljim, pa su tadašnje velike svjetske sile na svojim dvorovima koristile naše mačeve. Evo i linka na tu temu: klikni ovdje

    A danas, svega svoga se stidimo, i smatramo velikim uspjehom da budemo sluge slugama naših djedova!
    kraljevina_yu -103412 - 22.05.2019 : Nomad Srbija - best (0)

    Aleksandar


    Biti izuzetan, to znači biti prestupnik! - reči su Fridriha Ničea.

    Piše: Vuk Drašković 22. maja 2019.

    Srbi su se odrekli jednog takvog prestupnika, najvećeg u svojoj istoriji. Sve njegovo prepušteno je anatemisanju i zaboravu. Ratne pobede, državnička mudrost koja danas zvuči kao proroštvo.

  • "Razbijemo li Jugoslaviju, oči ćemo jedni drugima vaditi!"

    Aleksandar, tada regent, ovo kaže knezu Pavlu, početkom 1921, u Parizu. Plašio se da neće preživeti tešku operaciju koja ga je čekala, pa je zavet očuvanja tek stvorene države, koju su minirali sa raznih strana, bila njegova testamentalna volja.

  • "Jugoslavija će opstati samo kao balkanska Amerika. Budemo li ovu državu federalizovali po nacionalnim ili plemenskim granicama, jednoga dana ona će po tim granicama i eksplodirati. "

    Kralj Aleksandar, tvorac Jugoslavije, zbog ovog tvrdog stava okreće protiv sebe mnoge, a najžešće političke vođe Hrvata.

  • "Za moga života, neću priznati boljševičku Rusiju: to nije država nego konclogor", često ponavlja crtajući na svom čelu metu za komunističke atentatore.

  • "Aleksandre, bio si u Velikom ratu srpski Napoleon, a sada si Garibaldi Jugoslovena", kaže mu, u Versaju, američki predsednik Vudro Vilson.

    Pred put u Marselj, sa koga se neće vratiti, Aleksandar u Zagrebu šokira vajara Ivana Meštrovića. Nisu - kaže on - najopasniji protivnici opstanka Jugoslavije ni Hrvatske ustaše, ni katolički kler, ni bečki i peštanski sanjari obnove Austrougarske, ni bugarski teroristi, ni komunisti... Svi su oni paučina. Njihova propaganda da je Jugoslavija projekat velikosprske hegemonije i grobnica za sve druge narode u njoj, invalidna je zbog toga što je satkana od neistina, mržnje i besa poraženih u Velikom ratu. Najveći protivnici Jugoslavije su u Beogradu!

    Zazirao je Aleksandar od zavere i bune u najbrojnijem jugoslovenskom narodu, koji ga je i rodio. Žigosan je, neprestano, i javno i tajno, a najbučnije po pijanim mehanama Sterijinih "rodoljubaca", da je samovoljnik i tiranin koji je u jamu zvanu Jugoslavija bacio i Kraljevinu Srbiju i Kraljevinu Crnu Goru.

    Da je sahranio veliku priliku za stvaranje Velike Srbije, čija bi se zapadna granica protezala od Bjelovara, Virovitice, Karlovca i Ogulina, sve do iznad Šibenika! Da je ujedinio pravoslavne sa katolicima i muslimanima, poražene ratne neprijatelje proizveo u pobednike, oprostio im i zločine i ratnu odštetu!

    Nikakvim argumentima Aleksandar nije mogao da brani svoju ideju Jugoslavije, kao jedino razumnu i spasonosnu za sve u njoj, jer je mitomanski i pobedom u Velikom ratu opijeni Beograd, slavski Beograd, bio i slep i gluv za istinu, za činjenice, za život i budućnost. Ondašnji tabloidi Aleksandra prikazuju ne samo kao nacionalnog izdajnika, nego i kao lopova, a njegovu suprugu, kraljicu Mariju, kao nimfomanku i dvorsku prostitutku.
    Čak je i zidanje velelepnih građevina po projektima Nikolaja Krasnova, slavnog arhitekte Romanovih, preobražaj prestonice, koja je bila turska palanka, u evropsku metropolu, predstavljano kao rušenje i ruženje Beograda.

    Od tog jada i čemera, od prostačkih urlika ispod prozora Dvora, Aleksandar je pobegao na rub sami dedinjskog brega, a sve češće je boravio na Bledu, pred smrt i u Zagrebu.

    Jednoga dana, u tajnosti je otišao u zgradu srpske patrijaršije, da privoli patrijarha i vladike da prihvate kalendar akademika Milutina Milankovića, profesora Nebeske mehanike. Tim pre što je upravo Srpska crkva taj kalendar predstavila na Vaseljenskom pravoslavnom saboru u Carigradu i što ga je Sabor i usvojio kao "Srpski kalendar", i što su gotovo sve pravoslavne crkve prešle na to novo, Milankovićevo, računanje vremena. Kalendar rimskog imperatora Julija Cezara, paganina koji je živeo pre Hristovog rođenja, je pogrešan, objašnjavao je Aleksandar, kao da je teolog, a ne kralj.

    Pravoslavne i katolike u Jugoslaviji zbližilo bi zajedničko slavljenje hrišćanskih praznika, rekao je patrijarhu i vladikama. Zanemeo je pred njihovim odgovorom. Milankovićev kalendar se poklapa sa gregorijanskim kalendarom zapadnih jeretika, i zato će se Srpska crkva držati Julija Cezara. Ako Ruska crkva prihvati Milankovića, onda će i Srpska! Aleksandar je otišao bez pozdrava.

    Uskoro će otići i iz života, a mitomanski Beograd će, 27. marta 1941, otvoriti kapije najveće i nacionalne i državne tragedije. Francuska je bila okupirana, Engleska pod Hitlerovim bombama, Staljinov Sovjetski Savez u savezu sa Hitlerom, Amerika neutralna i predaleko, svuda oko Jugoslavije vijorile su se zastave sa kukastim krstom.

    Srpski oficiri ne prihvataju stvarnost, nego ruše kneza Pavla i njegov sporazum sa vođom Rajha o vojnoj neutralnosti države. "Bolje rat nego pakt" i "Bolje grob nego rob", prolama se ulicama i trgovima Beograda, a patrijarh, ushićeno, pozdravlja kosovsko opredeljenje za pogibiju.

    Ustaški genocid nad Srbima, komunistički pogromi po obnovi Jugoslavije i njeno ubistvo na kraju prošlog veka. Na topolskom bregu, u kripti zadužbene crkve Karađorđevića, Aleksandar je, i dalje, pod anatemom slavskog i mitomanskog Beograda, koji neće ni da čuje, ni da vidi, ni da prihvati bolnu stvarnost, niti svoju krivicu, nego nastavlja da bunca o Velikoj Srbiji, o Majci Rusiji, o jeretičkom Zapadu i njegovoj antisrpskoj zaveri, o Lazarevoj kosovskoj kletvi i zavetu za smrt i carstvo nebesko.

    Svako povlađivanje ovoj pameti ili uzmicanje pred njom, vodi samo u nove nacionalne i državne provalije.
  • plemena -103410 - 19.05.2019 : Marica Grabovičkić Crno Blato Tuzla - best (0)

    RE: Loza Gajić iz sela Crno Blato, Tuzla


    Poštovani,

    20. 10 2018. godine, na forumu slavinet.com, objavljen je tekst "Loza Gajić iz sela Crno Blato, Tuzla".

    Slučajno sam, tek sada, pročitala tekst. Objavljen je pod brojem i imenom: 102799-12. 10. 2018: Živan Gajić Beograd, Srbija. Nisam sigurna u uspjeh , ali javljam vam se sa informacijama o navedenoj "lozi".

    Živim u Crnom Blatu i čukun-unuka sam Jove Gajića, praunuka njegovog sina Pere Gajića. Jovo Gajić je sahranjen krajem 19. vijeka na groblju u Crnom Blatu. Veliki nadgrobni krst na pomenutom groblju i danas postoji. Na njemu ne napisano da tu počiva "tijelo raba božijeg, težaka Jove Gajića."

    Danas, nama, njegovim potomcima je važno da sačuvamo taj nadgrobni krst, palimo svijeće njemu i njegovoj supruzi koja je sahranjena pored njega.

    Umro je krajem 19. vijeka. Živio je oko 80 godina. Jovo Gajić je po predanju bio dobar guslar i izuzetna ličnost. Ženio se dva puta, pa je velika dobna razlika među njegovom djecom, tako da je danas živ njegov unuk. Njegovi sinovi su bili Pero i Kosto. Kosto je bio dijete iz drugog braka i dosta mlađi od Pere. Potomci Koste i Pere i danas žive u Crnom Blatu, ali i u Beogradu i drugim zemljama Evrope.

    Sudbine Jovinih predaka su različite, neke bolne , a vezane za 2. svjetski rat. Kćerke Koste i Pere su udate "preko Majevice", neke i u Pipere kod Šibošnice. Danas su živi potomci sina Jovinog Pere: praunuci , čukununuci i djeca čukunuka. Živi su potomci i Jovinog sina Koste: jedan unuk, praunuci, čukununuci.

    Pero Gajić je imao dva sina i čini mi se pet kćeri. Sinovi su se zvali Stevan i Peran. Obojicu je nadživio otac, jer su obojica ubijena u 2. svjetskom ratu, kao civili. Iza Stevana je ostalo četvoro troje djece. Jedan steavnov sin, Gajo, umro je prije 2. svjetskog rata. Stevana su svi zvali Stevo. Ja sam Stevanova unuka po kćerci, koja je imala samo dvije godine kada je njen otac ubijen. Bio je izrazite ljepote, bogat i ugledan. Posjedujemo njegove fotografije.

    Iza Perana je ostalo devetoro djece. Imo ih je desetoro, jedno je umrlo. Znam da je 10. sinu , kum bio kralj Petar.

    Ako je porodica gospodina Živana, koji je tražio informacije, porijekom iz Pipera kod Šibošnice, onda su se ta davna braća danas opet našla zajedno u dva braka između njihovih potomaka.
    Iz tih brakova danas žive već novi potomci, jedan sa svojim roditeljima živi u Crnom Blatu, a dvoje u Bijeljini.
    Puno bi mi značilo kada bih dobila još informacija
    o porodici Gajić iz Crnog Blata.

    Pozdrav iz Crnog Blata kod Tuzle.

    Sada smo razasuti po bijelom svijetu, ali nas je još ostalo i u Crnom Blatu.






    U Crnom Blatu se nalaz
    rodoslov -103399 - 17.05.2019 : Katarina Rosic Visegrad - best (0)

    Poreklo prezimena Rosić


    Postovani,

    Čitam ovde o poreklu prezimena Rosić, i bas ni jedan Rosić nije pomenuo da slavi krsnu slavu Sveti Stefan (09. 01.).

    Interesuje me poreklo mog prezimena. Inače, moji su iz Višegrada. Čula sam da mi je pradeda Đenisije Rosić bio iz Pljevalja, ali dalje ništa ne znam¿

    Hvala unapred!
    plemena -103387 - 14.05.2019 : Miloš Kojić Srp vakuf - best (0)

    Porijeklo porodice Kojić


    Interesuje me porijeklo porodice Kojić. Slavimo Aranđelovdan, mada vidim da kojići slave različite slave, a da nas ima i katolika. Znam da mi se pradjed zvao Dmitar i da je imao brata Vasu. O daljim precima ne znam ništa više.

    Kao što vidite, moja porodica živi u Srpskom Vakufu, opština Gradiška. Bio bi zahvalan ako bi mi neko pomogao da saznam više o svojim precima ili da mi kaže gdje da potražim podatke. Hvala unaprijed!
    plemena -103335 - 26.04.2019 : Milutin Ćirović Kragujevac - best (0)

    Poreklo prezimena Ćirović


    Interesuje me poreklo prezimena Ćirović. Inače su se doselila braća Aksentije i Đorđe Ćirović , 1831 godine, u selo Grivac, srez Gružanski, i njihovu familiju su zvali Starovlašani, pa me zanima odakle su se tačno doselili. Slavimo Svetog Jovana Krstitelja, 20. januara.
    plemena -103333 - 24.04.2019 : Aleksandra Jeremic Becej - best (0)

    Poreklo porodice Puligracki


    Pozdrav,
    volela bih da saznam nešto više o porodici i rođacima koji nose prezime Puligracki, koje je moje devojačko prezime. Najbliži su u Novom Bečeju, a od oca sam čula da potičemo iz Češke ili Slovačke. Slava mog oca je Sveti Nikola.
    Unapred hvala Aleksandra
    istorija_srba -103318 - 14.04.2019 : Delija Kosovo Kosovo - best (0)

    Nebeski narod


    istorija_srba -103317 - 14.04.2019 : Delija Kosovo Kosovo - best (0)

    Zabranjena istorija Srba


    plemena -103311 - 09.04.2019 : Gordana Krpic Ravni - best (0)

    Poreklo porodice Krpić, Brus


    Zanima me poreklo porodice Krpić iz Ravni opština Brus. Deda se zvao Miljko, pradeda Radost a njegov otac kažu da se zvao Atanasije, ali nismo sigurni, valjda je majka bila Krstina a njihovo poreklo nam je nepoznato. Čuli smo da su se doselili u Ravni, ali ne znamo odakle.
    1sr -103309 - 07.04.2019 : Zeljko Tomic Sokolac - best (2)

    Pukni zoro


    srpski_simboli -103291 - 24.03.2019 : Zeljko Tomic Sokolac - best (1)

    Srpski kalendar


    plemena -103258 - 12.03.2019 : Nebojša Cvetičanin Beograd - best (0)

    Deda Dušana Cvetičanin


    Poruka za g dju koja je trazila poreklo dede Dušana i pradede Milana. Neka mi se javi na email nebojsa.cveticaninŽgmail.com.
    plemena -103245 - 04.03.2019 : Nevena Ivanovic Kostolac - best (0)

    Poreklo prezima Bojanov


    Poštovani,

    interesuje me da li neko zna nešto više o poreklu prezimena Bojnov, selo Oštrovo, opština Požarevac.
    plemena -103229 - 01.03.2019 : Nataša Kovač Beograd - best (0)

    Poreklo Kovača iz Ljubomira kod Trebinja


    Poštovanje!
    Zanima me poreklo familije Kovač iz Ljubomira kod Trebinja. Slave Svetog Nikolu? Pokušala sam da nađem i sama podatke na internetu, ali ima više različitih verzija. Hvala!
    simo_jelaca -103215 - 24.02.2019 : Milutin Grujicic Toronto - best (0)

    Za Simu Jelaču


    Brate, mnogo mi nedostaješ. Moja adresa na telefonu je grujicic. milutinŽgmail. com
    Broj telefona je 647 864 0726
    plemena -103205 - 22.02.2019 : Mirjana Stejic U.S.A - best (0)

    Poreklo porodica Stejić


    Otac moga supruga Momčila, Georgie Stejić je iz Budimpešte. Tamo je i rođen i završio electrotehnički fakultet. Po završetku 1. svetskog rata vratio se sa majkom Anom, rodjenom Kušević, negde u Srem, gde ženi Katicu Barković i žive u Beogradu. Imao je brata Svetu u 1. svetskom ratu. Molila bin ako neko nešto znao da se javi. Unapred zahvalna Mirjana Stejić.
    plemena -103161 - 05.02.2019 : Sasa Gavrilovic Cacak - best (0)

    Poreklo porodice Gavrilović iz Katrga kod Čačka


    Zanima me poreklo Gavrilovića iz sela Katrga kod Čačka. Deda mi se zvao Miroslav, njegov brat Milan, protojerej koji je sagradio crkvu u Cvetkama i sestra Ljubica. Njihov otac se zvao Milorad, a njegov otac se zvao Stanimir. Slavimo Nikoljdan. Unapred hvala.
    jasenovac -103143 - 02.02.2019 : Ratko Obrenovic Detroit, USA - best (1)

    Grajf: U Jasenovcu ubijeno minimum 800.000 Srba i 40.000 Jevreja


    BEOGRAD: Profesor dr Gideo Grajf, glavni istraživač Instituta za holokaust "Šem olam" u Izraelu, otkrio je zastrašujuće podatke o mučenju žrtava u Jasenovcu tokom rada na studiji "Jasenovac, Aušvic Balkana.

    Na osnovu podataka do kojih je došao tokom četvorogodišnjeg istraživanja, Grajf kaže da je u Jasenovcu na najsvirepiji način ubijeno minimum 800. 000 Srba i oko 40. 000 Jevreja.

  • "Jasenovac je bio imperija smrti - istiće Grajf i dodaje da je revizionizam drugo ubistvo žrtava", rekao je Grajf i istakao:

  • "Moramo usmeriti sve snage protiv revizionizma, kako te žrtve ne bi bile ponovo žrtve. Činjenice su činjenice i ne možemo ih stavljati pod tepih, istina uvek izađe na videlo. Sve te pokušaje revizije istorije smatram detinjastim, svi oni su osuđeni na neuspeh".

    Grajf je istakao da je u Jasenovcu postojalo 57 različitih načina ubijanja žrtava.

  • "Siguran sam da ih u Aušvicu nije bilo toliko. To je svetski rekord. Nema takvog nečeg u istoriji čovečanstva - istakao je on i dodao da ne sme biti sumnje o broju žrtava i podsetio da je istraživanje zajedničke Hrvatsko-srpske komisije pokazalo da je bilo 1, 4 miliona žrtava", rekao je.
    Gostujućina televiziji Pink, Grajf je rekao da je tom istraživanju posvetio četiri godine i da ne postoji ni jedan arhiv koji nije proučio.

  • "Rezultati su šokantni zbog okrutnosti, sadizma.. . Lanac logora poznat pod imenom Jasenovac, na 46 kilometara kvadratnih, šest puta veći od Aušvica, je zapravo bio odraz čiste okrutnosti. Tim ustaša je uživao u svojoj okrutnosti, oni su uživali u mučenju ljudi. Rekao bih da su oni smrt doveli do savršenstva", rekao je Grajf.

    Govoreći o razlikama između Jasenovca i Aušvica, naveo je da su nacionalni socijalisti voleli da im žrtve ne budu pred očima, voleli su čistu smrt, dok su ustaše uživale da osete patnju svojih žrtava.

  • "Tu je razlika, oni su više želeli da vide proces umiranja žrtava. To možemo da vidimo iz fotografija koje su nastale u Jasenovcu, dok su Nemci više voleli gasne komore, koje ako niste želeli niste morali da posmatrate. To je bila jedna, da tako kažem, sterilna smrt", rekao je Grajf.

    Prema njegovim rečima, druga razlika je u tome da su Nemci osim ponižavanja i mučenja zapravo koristili fizičku snagu svojih žrtava, a u Jesnovcu je, kaže, bila samo patnja svrha - patnja do smrti.

    Izvor: Tanjug
  • 1sr -103117 - 25.01.2019 : Ratko Obrenovic Detroit, USA - best (0)

    Milutin Bojić: Plava grobnica


    Stojte, galije carske! Sputajte krme moćne!
    Gazite tihim hodom!
    Opelo gordo držim u doba jeze noćne
    Nad ovom svetom vodom.

    Tu na dnu, gde školjke san umoran hvata
    I na mrtve alge tresetnica pada,
    Leži groblje hrabrih, leži brat do brata,
    Prometeji nade, apostoli jada.

    Zar ne osećate kako more mili,
    Da ne ruši večni pokoj palih četa?
    Iz dubokog jaza mirni dremež čili,
    A umornim letom zrak meseca šeta.

    To je hram tajanstva i grobnica tužna
    Za ogromnog mrca, k'o naš um beskrajna.
    Tiha kao ponoć vrh ostrvlja južna,
    Mračna kao savest, hladna i očajna.

    Zar ne osećate iz modrih dubina
    Da pobožnost raste vrh voda prosuta
    I vazduhom igra čudna pitomina?
    To velika duša pokojnika luta.

    Stojte, galije carske! Na grobu braće moje
    Zavite crnim trube.
    Stražari u svečanom opelo nek otpoje
    Tu, gde se vali ljube!

    Jer proći će mnoga stoleća, k'o pena
    Što prolazi morem i umre bez znaka,
    I doći će nova i velika smena,
    Da dom sjaja stvara na gomili raka.

    Ali ovo groblje, gde je pogrebena
    ogromna i strašna tajna epopeje,
    Kolevka će biti bajke za vremena,
    Gde će duh da traži svoje korifeje.

    Sahranjeni tu su nekadašnji venci
    I prolazna radost celog jednog roda,
    Zato grob taj leži u talasa senci
    Izmeđ nedra zemlje i nebesnog svoda.

    Stojte, galije carske! Buktinje nek utrnu,
    Veslanje umre hujno,
    A kad opelo svršim, klizite u noć crnu
    pobožno i nečujno.

    Jer hoću da vlada beskrajna tišina
    I da mrtvi čuju huk borbene lave,
    Kako vrućim ključem krv penuša njina
    U deci što klikću pod okriljem slave.

    Jer, tamo daleko, poprište se zari
    Ovom istom krvlju što ovde počiva:
    Ovde iznad oca pokoj gospodari,
    Tamo iznad sina povesnica biva.

    Zato hoću mira, da opelo služim
    bez reči, bez suza i uzdaha mekih,
    Da miris tamjana i dah praha združim
    Uz tutnjavu muklu doboša dalekih.

    Stojte, galije carske! U ime svesne pošte
    Klizite tihim hodom.
    Opelo držim, kakvo ne vide nebo jošte
    Nad ovom svetom vodom!
    srpski_simboli -103078 - 20.01.2019 : Zora Kabic San Jose - best (0)

    Samo sloga Srbina spašava


    Molim Vas pošaljite mi fotografiju amblema CCCC, tj. "samo sloga Serbina spašava. HVALA!

    RE: Samo sloga Srbina spašava


    Zoro,
    odeš na "Google" izabereš "Images" umjesto "All" i dobićeš milion takvih fotografija.
    rodoslov -103025 - 19.01.2019 : Aleksandar Savic Feldkirch Austrija - best (0)

    Porijeklo porodice Savić iz Laktaša


    Želio bih znati nešto više o porijeklu moje familije. Moj djed mi je pričao da su se naši preci u Laktaše kod Banjaluke doselili iz sela Plavno kod Knina, negdje oko 1886. godine. Krsna Slava nam je Sv. Jovan Krstitelj.
    plemena -103007 - 07.01.2019 : Sasa Djukic Kraljevo - best (0)

    RE: Rodoslov porodice Mujić


    Gospodine Mujiću,

    ako želite da pronađete svoje korene morate znati malo više podataka. Morate biti sigurni odakle je Vaš deda, trbali bi znati i ime pradede. Pitajte nekog starijeg, strica, tetku ili ako je Vaš deda imao braću, sestre... Sa malo više podataka, možda Vam mogu pomoći. Pozdrav.
    momir_krsmanovic -103003 - 06.01.2019 : Zeljko Tomic Sokolac - best (0)

    Knjiga 'Teče krvava Drina' na prodaju i u Kanadi


    Jedna od najboljih knjiga, svjedočanstvo stradanja srpskog naroda u 2. svjetskom ratu, potresito svjedočenje desetogodišnjeg dječaka, koji je svojim očima gledao kako mu Ustaše kolju majku i svoju sestru kako joj drži rasporena crijeva, najzad je stigla i u Kanadu, i može se naručiti preko ovog sajta.

    Cijena knjige "Teče krvava Drina" je 100 kanadskih dolara. Kompletan iznos ide autoru knjige, Momiru Krsmanoviću, koji još uvijek piše, uprkos tome što živi u neuslovnom stanu, adaptiranom iz vešernice.

    Kupovinom ove knjige, u prekrasnom tvrdom povezu, pomažete autora i njegovo djelo, isto kao što to radim i ja. Pored toga, u svrhu pomoći autoru, bio sam angažovan na promocijama njegovih knjiga širom Srbije i Republike Srpske. Uz Momira, imao sam i veliku čast da dobro upoznam i Matiju Bećkovića, koji je i glavni promoter djela Momira Krsmanovića.

    Inače, Momir Krsmanović je do sada napisao 22 knjige, svaka od njih je biser za sebe, izvanredan prilog istoriji srpskog naroda.

    Knjiga "Teče krvava Drina" je autobiografska, potresna priča jednog dječaka koji je 1942. godine izbjegao u Srbiju, prešavši Drinu u Starom Brodu na Drini, mjestu gdje je od strana francetićeve divizije poklano preko 6 hiljada Srba.

    Knjiga koju prodajem, obuhvata sva tri toma ovog romana, i predstavja 11. izdanje ove trilogije. Broj primjeraka na prodaju u Kanadi je ograničen, ostala su svega četiri knjige na prodaju. Inače, knjigu možete naručiti i u Beogradu, direktno od autora.
    rodoslov -102997 - 04.01.2019 : Slobodan Mujic Novi Sad - best (0)

    Poreklo prezimena Janković


    Pozdrav,

    da li neko može da mi pomogne ili da mi da smernice kako da pronađem odgovore koji me zanimaju?

    Dakle, deda sa tatine strane je nosio prezime Janković po svom ocu, nešto kasnije ne znam pod kojim okolnostima uzima prezime Mujić, prezime njegove majke Mileve, koja nije bila venčana sa njegovim ocem¿

    Ja njegov unuk nosim prezime Mujić. Hteo bih da nađem rodoslov ili porodično stablo, gde i kome da se obratim za takve informacije? Nisam siguran ali mislim da je deda bio iz Srema, tačnije selo Vilovio. Hvala unapred.

    Slobodan
    rodoslov -102973 - 30.12.2018 : Vladisav Milovanovic Kipar - best (0)

    Poreklo prezimena Milanović


    Rođen sam kod Kosjerića, selo Makovište, nekada Užički okrug. U Srbiji postoji više prezimena Milovanović. Pre nekih 150 do 200 godina, naselili su se iz okoline Požega, tačnije Lunovo selo.

    Lune Milovanović, borac iz Drugog svetskog rata - partizan, narodni heroj.

    Nisam nigde mogao da nađem poreklo, nastanak prezimena Milovanović, pa me interesuje njegovo poreklo.
    momir_krsmanovic -102967 - 28.12.2018 : Nedeljko Žugić Pale - best (3)

    Vaskrsavajuća istina književnika Momira Krsmanovića


    Predmet pisanja: Predlog opštinama Han Pijesak, Vlasenica, Bratunac, Milići, Pale, Sokolac, Višegrad, Foča (opština Rogatica je to već učinila) da se da povelja književniku Momiru Krsmanoviću počasnog građanina i Sinodu Srpske pravoslavne crkve da ga odlikuje Ordenom Svetog Save.

    Književnik Momir Krsmanović, danas, ali i od prve knjige "Teče krvava Drina" (objvlјene 1983. godine) je otkrivao krvave tragove prećutane istorije, koju je u komunističkoj školi lukavosti, pisala "silovana učitelјica života". On je, kako kaže akademik Matija Bećković, "živi svedok stradanja 6000 Srba u Starom Brodu i Miloševićima, koji je junak svojih sopstvenih romana posvećenih ovim događajim i krajevima. Da to nije uradio, mi bi smo svoje mrtve po drugi put ubili. I to takvih djela za koja je zemalјski nebesnik Nikolaj Velimirović napisao: "Krv je lјudska jedino pismo na zemlјi koje se ne da izbrisati", jer što više istinu zatrpavaš, ona sjajnija i jasnije vaskrava.

    Najbolјi svjedok tome je današnje Spomen obilјežje u Starom Brodu, a najvitalnija matrica za njegovo nastajanje su djela Momira Krsmanovića:

  • Teče krvava Drina (tri toma), 1983.
  • Krvave ruke islama (tri toma), 1992.
  • I Bog je zaplakao nad Bosnom, 1994.
  • Tragovi mrtve braće, 1998.
  • Nezarasle rane 1 i 2 dio, 2004.
  • Kletva mrtve braće, 2007.
  • Golgota srpskog naroda 1941-1957. (sedam tomova) 2013.
  • Tamni život pod zvjezdanim nebom.

    Treba istaći istrgnuća iz prozorlјivog govora Mitropolita Dabrobosanskog Hrizotoma na Sedamdesetšest godina stradanja srpskog naroda u Strom Brodu na Drini: "Očigledno da Srbi Sarajevsko-romanijske regije i ovoga Podrinja smetaju nekima, da su toliko atakovali da očiste ovaj kraj od srpskog naroda... Naš zadatak i cilј je da ovo mjesto gdje su oni stradali smatramo svetim našim mjestom..."

    Veliki režiser, svjestan svojih korijena (od prezimena Babić) Emir Nemanja Kusturica, koji sa svojim djelima korača u vječnost, podići će amfiteatar kao otvorenu kamenu knjigu sa imenima umorenih u Starom Brodu i Milošvićima u buduće temelјe Andrić grada.

    Kao prijatelј Momira Krsmanovića, i nepotkuplјiv svjedok, zajedno sa njim radim dokumentarni film "BORIO SAM SE OLOVKOM UMJESTO PUŠKOM", a klјučna scena je Momir, kao dijete, koji je bio sakriven u smreku, čuo vrisaki jauke 3. aprila 1941. godine, kada su ustaše Jure Francetića izvršile pokolј. Majku Joki su stomak rasporili bajonetom, i izašla su joj crijeva. Ona je ranu sama ušila, ali je pukla i ona je umrla... Momir je izašao iz smreke kako kaže kada je zavladala "tišina planine" i vidjeo je majku kako leži na leđima mrtvu, a pored nje je ležao sin, star šest godina, Radomir... Nemalo zatim ugledao je sestru Dragicu staru deset mjeseci, "kako ručicama drži majčina creva, prinela ih usnama i gricka, plače, urmlјana suzama..."

    Već tada se u njemu javio naum da se bori olovkom, a ne puškom. I čini to već 60 godina. U svjetlosti nezaborava, pokloničkog i uzvišenog darivanja Srbima ma gdje bili, a posebno Srbima Sarajevsko-romanijsko-drinske regije, koji su brana od vatikanske najezde i ofanzivnog Islama.

    Sve ovo opečatili su riječima: Prof. dr Smilјa Avramov, akademik Matija Bešković, književnici Bogdan Šekler i Radomir Smilјanić, Milenko Vesić, Miodgar Šijaković, Boško Komnenović, dr Petar Kačavnda, preko 400 svjedoka iz knjiga Momira Krsmanovića, te i moja malenkost, kao krupna sitnica - osnivača Prve internet TV "LjUDI GOVORE" i osnivača i urednika u Knjiženom fondu "Sveti Sava" sa objavlјenih 89 knjiga, ali i 18 svojih.

    Na kraju, ovo pismo završiću riječima velikog naučnika, Nikole Tesle, kroz kojeg je govorio Duh Sveti: "Ako se moje nade ispune, najslađa misao biće mi da je to djelo jednog Srbina".

    Svjetlopisao i orječio, i Vama poslao i predložio
    Nedelјko Žugić, producent i izdavač
  • plemena -102951 - 24.12.2018 : Nenad Nikolić Stepojevac - best (0)

    Poreklo prezimena Nikolić


    Poštovani,
    molim vas ako možete da mi napišete odakle potiče moja porodica Nikolić? Živimo u Stepojevcu (Lazarevac), Srbija. Krsna slava nam je Sveti Aleksandar Nevski, koja se obeležava dana 12. 09.

    Pozdrav,
    Unapred hvala.
    plemena -102949 - 23.12.2018 : Darko Petronijević Požarevac - best (0)

    Poreklo porodice Petronijević


    Hteo bih da saznam tačne, ili bar približno tačne, podatke odakle potiče porodica Petronijević iz sela Simićeva, raniji naziv do 1947. dine Rakinac Moravski, opština Žabari, Braničevski okrug. Inače, slavimo Sv. Jovana.

    Pradeda mi je bio Milan Petronijević (1901.-1974.)
    plemena -102945 - 22.12.2018 : Jovan Savic Zitkovac - best (0)

    Porodično stablo porodice Spalajkić


    Zanima me poreklo prezimena Spalajkić. Iz jedne knjige sam saznao da poreklo potiče iz Vranja. Pri napada Turaka, oni su se odselili u okolini Ribarske banje. Po nekim pričama taj predak se zvao Jovan Pavlović. Njegovi sinovi su dobili prezime od nekog daljeg pretka Spalajkić. A naše prezime Savić je nastalo od Jovanovog sina Savu, a naše pleme se zove Spalajkić do današnjeg dana.
    1sr -102923 - 15.12.2018 : Miroslav Klačar Kragujevac - best (0)

    Molba


    Molim vas, ako je to moguće, da dobijem uvid u spiskove stradalih u 1. svetskom ratu sa područja Romanije, Pala i Sokolca. Ja posedujem informaciju za sedamdesetak imena, međutim nije mi sve ažurno pa stoga bi mi dobro došlo da sravnim i uporedim. Imao sam priliku da vidim spomenik i ploče sa imenima i nisam stigao da to zapišem i slikam a treba mi jer pišem knjigu o poreklu moje porodice sa Rakovca i Ćavarina.

    Srdačan pozdrav i unapred hvala. Imate moj e-mail pa može da mi se javite i preko njega.

    Miroslav N. Klačar iz Kragujevca.

    Idi na stranu - |1|2|