|
Gogle Search
Gogle Oglasi
|
|
Sekcija: Politika
Karadžić umišljeni skorojević
| Odlomak iz knjige "Svjedočim", autor Biljana Plavšić. |
Na toj skupštini Karadžić je spomenuo potrebu za profesionalcem, koji bi trebalo da vodi stranku i - nikad više. Nakon manje od dve godine taj čovek je držao sve funkcije u svojim rukama i kada sam ponekad rekla da bi trebalo da ima neke savetodavce, profesionalce, iz određenih struka, zapanjila sam se odgovorom. Rekao je da mu to nije potrebno, veli da on piše i zakone, a da je bolji ekonomista od mnogih stručnjaka iz te oblasti. Prepala sam se te njegove umišljenosti da sve zna. Već ranije sam uočila neskromnost tipičnu za skorojevića. U njegovom slučaju, kao i u mnogim, potvrdila se tačnost izreke: "Daj mu vlast da vidiš kakav je čovek".
Nisam, tada na Osnivačkoj skupštini, obraćala pažnju na govornike, mene je interesovao samo Rašković. Ali ne samo mene, svi su čekali samo njega da čuju. Čekali su da neko javno progovori o patnjama Srba u Hrvatskoj, ali i o budućem statusu Srba u zajedničkoj državi. Narod mu je aplaudirao, narod ga je volio, narod mu je verovao. Pa kada je on preporučio Karadžića za predsednika i to je prihvaćeno sa zadovoljstvom, jer je on to rekao. On je lansirao Radovana, koji je, čim se našao u sedlu i učvrstio svoju poziciju, okrenuo leđa Raškoviću. Nije mu više trebao, svi su ga trošili na svoj način.
Na toj sjednici Skupštine SDS-a većina prisutnih je ispunila pristupnicu za učlanjenje. Ljudi su osetili opasnost koja nadolazi i svi su želeli da se zaštite jedinstvenim štitom. Srbi su u mirnim vremenima individualisti, sigurno mnogo više nego drugi, ali kada se približava opasnost onda im proradi duboko usađeni instinkt za okupljanjem, saborovanjem. A opasnost je već tu blizu, u Hrvatskoj i samo što se nije proširila i na BiH, a o Kosovu da se i ne govori. Ima mnogo razloga da se naša nacija duboko zamisli i zabrine. Sve je to bilo prisutno na taj Petrovdan 1990. u velikoj sali "Skenderije".
Ipak, malo je ko mogao pomisliti da se užasi iz Drugog svetskog rata mogu ponoviti.
|
Sekcija: Politika
Kroz logore FBiH prošlo 50.000 Srba
Preuzeto sa 24sata. info
Upravni odbor Saveza logoraša RS i tim Advokatske komore u petak će predati prvu tužbu od ukupno 536 protiv Federacije BiH, za naknadu materijalne i nematerijalne štete srpskim logorašima u logorima na području tog entiteta, potvrdio je za "Fokus" Branislav Dukić.
Dukić je rekao da će tužbama, osim naknade štete, biti pokazana i činjenica da u proteklom ratu na prostorima bivše Jugoslavije nisu stradali samo Bošnjaci i Hrvati, već i Srbi.
- Po našoj evidenciji i izjavama živih svjedoka, na području FBiH bilo je 536 logora, kroz koje je prošlo preko 50. 000 logoraša. Većina su bili civili.
Tek deset posto logoraša bili su vojnici. Svi oni posjeduju validnu dokumentaciju od Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, koja će svakako koristiti u ovom procesu - rekao je Dukić.
On je pojasnio da se radi o tužbama za nečovječno postupanje, maltretiranje, ubijanje, silovanje žena i mnoge druge zločine počinjene nad Srbima u logorima u FBiH.
- Za sve ove navode imamo dokumentaciju, izjave sjedoka o tome šta se sve događalo, ko su nalogodavci, upravnici, kao i mnoge detalje o tome ko je ubijao i maltretirao zarobljenike. Mnogi od njih danas slobodno šetaju po BiH, a napravili su strašna zlodjela - rekao je Dukić.
On ilustruje da su se žrtve s egzekutorima nekad susretale i nakon rata.
- Nije mali broj slučajeva da su prijetnje ponavljane u miru. Prilikom susreta žrtava i izvršilaca zločina prijećeno da bi sve to moglo da se ponovi. Svi ti dokazi su prikupljeni, uključujući i medicinsku dokumentaciju silovanih žena. U zlodjela je uključen kompletan vojni i politički vrh, koji je obilazio sve te logore - rekao je Dukić.
Dukić kaže da nakon trogodišnjeg rada na pripremanju tužbi imaju garanciju advokata da će proces biti dobijen.
- Postoji podaci obje vojske, odnosno VRS i Armije RBiH, koji su razmjenjivani. Tužbe ćemo dostavljati nadležnim tužilaštvima, tamo gdje su ti logori postojali. Samo u Sarajevu bilo je 126 logora. Oni tvrde da su to bili prihvatni centri, a znamo da Međunarodni komitet Crvenog krsta nikada nije registrovao takve centre, već isključivo logore. Koliko je bilo logora, toliko je tužbi, dakle 536 - ističe Dukić.
Odgovarajući na pitanje zašto se ovaj proces pokreće tek 14 godina nakon rata, Dukić kaže da je Savez logoraša RS osnovan 2002. godine i da je trebalo da prethodne vlasti RS započnu proces.
- Trebalo nam je mnogo sredstava. Uz pomoć Vlade RS prikupili smo znatan dio. Mnogi advokati su radili besplatno. Nikada nije kasno, jer ratni zločini ne zastarjevaju - naveo je Dukić.
On nije isključio mogućnost politizovanja ovog procesa i rekao je da se na to neće osvrtati, jer je, kako kaže, karakter rata u BiH neophodno rasvijetliti.
- Poslije ovoga ići ćemo sa tužbama zbog 222 logora u Hrvatskoj i 21 u Sloveniji. Potrebna su dodatna sredstva, jer podnošenje samo jedne tužbe košta 350 KM. Procesuiranje će, bez sumnje, trajati vremenski dugo, ali istina mora biti rasvijetljena - istakao je Dukić.
Nikola Ristić, potpredsjednik Saveza logoraša RS, koji je kao mještanin srpskog sela Bukvik, nedaleko od Brčkog, i sam bio u logoru nakon što je tadašnja Armija RBiH zauzela bukvički region, rekao je da je samo na prostoru današnjeg distrikta Brčko bilo 20 logora koje su držali muslimani i Hrvati.
- I mi, kao i logoraši iz drugih krajeva RS, uključeni smo u podnošenje tužbi, a Advokatska komora RS zastupaće nas za početak u četiri tužbe, kojima će biti obuhvaćen što veći broj logora - rekao je Ristić.
|
|
