Nalazite se na Rat1992-LOGORI
Za dodavanje novih poruka na ovu stranicu kliknite ovdje

logori - 25302 - 23.10.2010 : Ratko Obrenovic Detroit, USA -  ⁽⁰⁾

Koncentracioni logori smrti: Viktor Bubanj i Silos u Federacijskom Sarajevu

Kroz logore FBiH prošlo 50.000 Srba

logori - 25112 - 30.09.2010 : Zeljko Tomic Sokolac -  ⁽⁰⁾

Preuzeto sa 24sata. info

Upravni odbor Saveza logoraša RS i tim Advokatske komore u petak će predati prvu tužbu od ukupno 536 protiv Federacije BiH, za naknadu materijalne i nematerijalne štete srpskim logorašima u logorima na području tog entiteta, potvrdio je za "Fokus" Branislav Dukić.

Dukić je rekao da će tužbama, osim naknade štete, biti pokazana i činjenica da u proteklom ratu na prostorima bivše Jugoslavije nisu stradali samo Bošnjaci i Hrvati, već i Srbi.

- Po našoj evidenciji i izjavama živih svjedoka, na području FBiH bilo je 536 logora, kroz koje je prošlo preko 50. 000 logoraša. Većina su bili civili.

Tek deset posto logoraša bili su vojnici. Svi oni posjeduju validnu dokumentaciju od Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, koja će svakako koristiti u ovom procesu - rekao je Dukić.

On je pojasnio da se radi o tužbama za nečovječno postupanje, maltretiranje, ubijanje, silovanje žena i mnoge druge zločine počinjene nad Srbima u logorima u FBiH.

- Za sve ove navode imamo dokumentaciju, izjave sjedoka o tome šta se sve događalo, ko su nalogodavci, upravnici, kao i mnoge detalje o tome ko je ubijao i maltretirao zarobljenike. Mnogi od njih danas slobodno šetaju po BiH, a napravili su strašna zlodjela - rekao je Dukić.

On ilustruje da su se žrtve s egzekutorima nekad susretale i nakon rata.

- Nije mali broj slučajeva da su prijetnje ponavljane u miru. Prilikom susreta žrtava i izvršilaca zločina prijećeno da bi sve to moglo da se ponovi. Svi ti dokazi su prikupljeni, uključujući i medicinsku dokumentaciju silovanih žena. U zlodjela je uključen kompletan vojni i politički vrh, koji je obilazio sve te logore - rekao je Dukić.

Dukić kaže da nakon trogodišnjeg rada na pripremanju tužbi imaju garanciju advokata da će proces biti dobijen.

- Postoji podaci obje vojske, odnosno VRS i Armije RBiH, koji su razmjenjivani. Tužbe ćemo dostavljati nadležnim tužilaštvima, tamo gdje su ti logori postojali. Samo u Sarajevu bilo je 126 logora. Oni tvrde da su to bili prihvatni centri, a znamo da Međunarodni komitet Crvenog krsta nikada nije registrovao takve centre, već isključivo logore. Koliko je bilo logora, toliko je tužbi, dakle 536 - ističe Dukić.

Odgovarajući na pitanje zašto se ovaj proces pokreće tek 14 godina nakon rata, Dukić kaže da je Savez logoraša RS osnovan 2002. godine i da je trebalo da prethodne vlasti RS započnu proces.

- Trebalo nam je mnogo sredstava. Uz pomoć Vlade RS prikupili smo znatan dio. Mnogi advokati su radili besplatno. Nikada nije kasno, jer ratni zločini ne zastarjevaju - naveo je Dukić.

On nije isključio mogućnost politizovanja ovog procesa i rekao je da se na to neće osvrtati, jer je, kako kaže, karakter rata u BiH neophodno rasvijetliti.

- Poslije ovoga ići ćemo sa tužbama zbog 222 logora u Hrvatskoj i 21 u Sloveniji. Potrebna su dodatna sredstva, jer podnošenje samo jedne tužbe košta 350 KM. Procesuiranje će, bez sumnje, trajati vremenski dugo, ali istina mora biti rasvijetljena - istakao je Dukić.

Nikola Ristić, potpredsjednik Saveza logoraša RS, koji je kao mještanin srpskog sela Bukvik, nedaleko od Brčkog, i sam bio u logoru nakon što je tadašnja Armija RBiH zauzela bukvički region, rekao je da je samo na prostoru današnjeg distrikta Brčko bilo 20 logora koje su držali muslimani i Hrvati.

- I mi, kao i logoraši iz drugih krajeva RS, uključeni smo u podnošenje tužbi, a Advokatska komora RS zastupaće nas za početak u četiri tužbe, kojima će biti obuhvaćen što veći broj logora - rekao je Ristić.

Zloglasni Silos - Logor Tarčin

logori - 25111 - 30.09.2010 : Ratko Obrenovic Detroit, USA -  ⁽⁰⁾

U zloglasni logor "Silos" u Tarčinu zatvarani su Srbi, uglavnom civili sa područja ovog naselja na hadžićkoj opštini. U logoru su uglavnom zatvarani mladići i učenici pod optužbom da je kod njih nađeno oružje ili radio-stanica. Spavali su na betonu, a dobijali jednu krišku hljeba i nekoliko kašika kisele čorbe u koju su veoma često stražari pišali.

Logor je bio otvoren duže nego što je trajao rat u Bosni i Hercegovini. Zatvoren je 27. januara 1996. godine, dva mjeseca nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, istoga dana kada je zatvoren i zloglasni logor "Aušvic".

Slučajno ili ne, za ovaj logor još niko nije odgovarao, čak ni upravnik logora Bećir Ujuć, Čavić Halid, Turčinović Muhamed - Zeko i Tufo Refik. Da vas podsjetim da su Haški tribunal i Državno tužilaštvo BiH osudili na zatvorske kazne i do petnaest godina Srbe koji su bili samo stražari u Omarskoj kod Prijedora: Duško Sikirica, Dušan Fuštar, Predrag Banović, Damir Došen i Dragan Kolundžija...

Logor "Silos" u Tarčinu je po mišljenju mnogih bio najzloglasniji kazamat takve vrste na prostoru Bosne i Hercegovine, u kome je iživljavanje nad zatvorenicima dostiglo jedan nivo koji normalan čovjek ne može ni da zamisli.

logori - 25110 - 30.09.2010 : Ratko Obrenovic Detroit, USA -  ⁽⁰⁾

Oko 530 logora za Srbe na području Federacije BiH

Logor za Srbe u Trnovu

logori - 25108 - 30.09.2010 : Zeljko Tomic Sokolac -  ⁽⁰⁾

Objavljeno na B92 - 27. septembra 2010. godine

Savez logoraša Republike Srpske objavio je video-materijal na kome se vidi da je u Trnovu, tokom rata, postojao logor za Srbe.

Materijal je sniman za potrebe Armije BiH, a predsednik Saveza Branislav Dukić nije želeo da otkrije kada su došli do tog video-materijala.

"Dok Srbe hapse i procesuiraju na svakom koraku u BiH, dokazi zločina nad Srbima čuvaju se u ormarima bosanskog tužilašta", kaže, za "Novosti", Branislav Dukić, predsednik Saveza logoraša RS.

Dukić otkriva da se video-kaseta sa ispovestima Srpkinja zarobljenih u logoru Trnovo nalazi u Tužilaštvu BiH, i to pod oznakama A i B, i da nikada nije uzeta kao dokaz u ovom slučaju.

"Kada je Savez logoraša RS povodom slučaja Trnovo 2003. godine u Hag uputio materijal koji sadrži dokaze protiv 15 Bošnjaka koji su hapsili i ubijali srpsko civilno stanovništvo na području Trnova, u Tribunalu je ovaj materijal dobio oznake A i B, pa je vraćen u Tužilaštvo BiH. Oznaka A znači da taj slučaj već sadrži dokaze protiv osumnjičenih i da se može pristupiti procesuiranju, odnosno hapšenju pojedinih osumnjičenih u ovom slučaju. Oznaka B, s druge strane, znači da u slučaju postoje i optuženi koje još treba istražiti. Nijedno od pomenutog nije odrađeno. Kaseta je tek sada ugledala svetlost dana", objašnjava Dukić.

Među imenima 15 osumnjičenih izdvajaju se imena Edhema Godinjaka, predratnog šefa stanice policije u Trnovu a kasnije komandanta "Zelenih beretki" na ovom području, i njegovih saradnika Hajrudina Ploskića, zvanog Lelo, Muniba Ademovića, Hajrudina Elezovića i Ismeta Kolara.

Na području Federacije BiH bilo je 536 logora za Srbe. Pored toga, Srbi su bili smešteni i u 220 logora na području Hrvatske i u 21 logoru na području Slovenije.

"Edhem Godinjak je osoba koja bi trebalo prva da odgovara za zločin u Trnovu. On je čovek koji je hapsio Srbe u Trnovu i potom naređivao šta da se radi sa njima. Vodio je napade na sela Gornja i Donja Presjenica i Strajišta 6. i 7. jula 1992. godine, kad su "Zelene beretke" Armije BiH na svirep način, klanjem i paljenjem, ubile 13 srpskih civila", tvrdi Dukić.

U opštini Trnovo, 1992. godine ubijena su 124 srpska civila, čiji ostaci ni danas nisu pronađeni, a njihove ubice nisu kažnjene. Među pomenutim žrtvama je 48 žena i četvoro dece.

Milena Vasić jedna je od žena koje su provele nekoliko meseci u logoru na području Trnova. Ona i danas zaplače kada se seti torture kroz koju je prošla.

Milena kroz suze kaže da su je naoružani Bošnjaci zarobili u selu Ledići, u opštini Trnovo, u julu 1992. godine, zajedno sa mužem i troje dece, od kojih su dve bliznakinje imale četiri godine, a najmlađa ćerka dve.

"Sproveli su nas u školu u ovom selu. U jednoj sobi je bilo 55 žena i dece, a u drugoj pedesetak muškaraca. Svakog dana su nas terorisali, tukli, ubijali, maltretirali... Posle nekoliko dana, prebacili su nas u Trnovo. Tu su nas snimali kamerama i naređivali nam da pričamo kako je sve normalno, a nas 50 bilo je zatvoreno u jednu sobu, nismo ni do toaleta mogli da odemo. Bilo je i beba od po 40 dana, dece malo starije i staraca od 80 godina. Strašno! Teško mi je da pričam", zaplakala je Milena.

Kroz jecaje, ona dodaje da joj je muž od batina koje je dobio u logoru u Trnovu kasnije i umro, a ona ostala sama sa tri ćerke. Golgota iz Trnova završila se razmenom zarobljenika u septembru 1992. godine. U Tužilaštvu BiH za "Novosti" je kratko rečeno da se na slučaju Trnovo još radi i da on nije zatvoren.